Opći podaci

Površina:

  • 56 542 kvadratnih kilometara s dodatnih 31 067 kvadratnih kilometara teritorijalnog mora.
  • Broj stanovnika: 4 290 000
  • Većinu stanovništva čine Hrvati. Od nacionalnih manjina u Hrvatskoj žive Srbi, Mađari, Česi, Talijani i drugi. 
  • Glavni grad: Zagreb (792 875)
  • Dužina obale: 5 835 km - uključujući i 4 058 km otoka, otočića i grebena.
  • Broj otoka, otočića i grebena: 1 185, od kojih je 67 nastanjeno. Najveći otoci su Krk, Cres, Brač i Hvar.
  • Službeni jezik i pismo: hrvatski jezik i latinično pismo.

Klima:

Postoje dvije klimatske zone u Hrvatskoj: umjerena kontinentalna klima u unutrašnjosti i ugodna mediteranska klima uzduž jadranske obale.

Prosječna temperatura u unutrašnjosti:

Kolovoz 19 - 23°C
Siječanj - 2°C

Prosječna temperatura u primorju:

Kolovoz 21 - 27 °C
Siječanj 6 - 11°C

Temperatura mora:

Jadransko more ima vrlo izraženu godišnju promjenu površinske temperature.
Prosječna godišnja temperatura je 11 ° C. Tijekom zime more je najhladnije, a površinska temperatura iznosi oko 7 ° C. Ljeti površinska temperatura mora dosegne vrlo visokih 22 do 25 ° C, a na južnom Jadranu i u Istri i do 27 ° C.

Valuta:

Kuna (1 kuna = 100 lipa). Strane valute se mijenjaju u bankama, mjenjačnicama, poštama, putničkim agencijama, hotelima, marinama.

Kulturna baština

Teritorij Hrvatske stoljećima je bilo pod utjecajem zapadnih i istočnih kultura: Zapadnog i Istočnog Rimskog Carstva, Franačkog i Bizantskog Carstva, kršćanstva i islama.

Utjecaj raznih kultura doveo je do gradnje raznih vrijednih spomenika koji ispunjavaju očekivanja čak i najzahtjevnijih umjetničkih kritičara.
Ne postoji zemlja na svijetu koja se može pohvaliti tolikim spomenicima iz različitih povijesnih razdoblja.

Tri hrvatska grada i tri povijesne građevine nalaze se pod zaštitom UNESCO-a: Dioklecijanova palača u Splitu, Eufrazijeva bazilika u Poreču, katedrala sv. Jakova u Šibeniku, stara jezgra Trogira, stara jezgra Dubrovnika i Stari Grad na otoku Hvaru te nacionalni park Plitvička jezera.

Jadransko more

Jadransko more, koje je dobilo ime po antičkoj luci, ogranak je Sredozemnog mora i nalazi se između Italije i Balkanskog poluotoka. Širina mora je između 58 i 140 milja (93 i 225 km), a duboko je do 1 250 m. Ime potječe iz staroga vijeka, a latinski naziv mora je „Stute Hadraticum“. Na modernim jezicima se zove „Mare Adriatico“ (talijanski) i „Jadransko more“ (hrvatski).

Sjeverni dio mora je jako plitak, dubina mora od južnog dijela predgorja Istre sve do Riminija, rijetko prelazi 46m. Između Šibenika i Ortona nalazi se dobro označeni vodostaj u kojem dubina iznosi 100 hvati (180m). Najdublji dio mora nalazi se istočno od rta Monte Gargano, južno od Dubrovnika i zapadno od Durrësa, gdje se nalazi sliv koji doseže dubinu od 500 hvati (900m), a manji dio sliva dubok je 800 hvati (1.460m). Prosječna dubina mora iznosi 133 hvata (240m).

Klima je mediteranska, s blagim i kišovitim zimama te vrućim i suhim ljetima. U sjevernom dijelu temperatura doseže i do 34ºC, a u južnom dijelu čak do 38 ºC (Dubrovnik).

Gastronomija

Kao i umjetnost, gastronomija je bila pod utjecajem zapadnih i istočnih kultura. Gastronomija se u kontinentalnoj Hrvatskoj razvijala pod utjecajem praslavenske kuhinje, a na nju su utjecale i mađarska, bečka i turska kuhinja. Na gastronomiju obalnog područja utjecaj su imale grčka, rimska, ilirska, a kasnije talijanska i francuska kuhinja..

Hrvatska ima više od 50 domaćih jela i isto toliko autohtonih sireva i slastica.
Neka od poznatih jela na obalnom području Hrvatske su dalmatinski brodet od ribe, riblja juha i salata od plodova mora.

Hrvatska Vam može ponuditi mnogobrojna kvalitetna vina. Crvena vina iz mediteranskog dijela Hrvatske su Teran, Merlot, Cabernet, Opolo, Plavac, Dingač i Postup. Popularna bijela vina su Malvazija, Pop, Pinot, Kujundžuša i Muscat.


 

Korištene fotografije ustupila je Hrvatska turistička zajednica